'Povećali bi plaće': Poduzetnici traže skraćivanje bolovanja na teret poslodavca

Novi prijedlog Vladi je poslala Udruga Glas poduzetnika. Umjesto 42 dana bolovanja, predlažu da poslodavcima na teret bude samo sedam dana. Ostalo bi, smatraju, trebalo ići na teret države.

U Hrvatskoj je svakoga dana na bolovanju oko 72 tisuće radnika. Za zaposlenike to najčešće znači manju plaću, a za poslodavce ozbiljan trošak, jer prvih 42 dana bolovanja naknadu isplaćuje upravo poslodavac.

Zato je Udruga Glas poduzetnika Vladi uputila prijedlog da se razdoblje bolovanja na teret poslodavca skrati sa sadašnja 42 dana na samo sedam.

"Prijedlog je da se bolovanje na teret poslodavca smanji s postojećih 42 dana na 7 dana i to pod hitno, s obzirom na okolnosti na tržištu i na činjenicu da ta mjera već predugo traje", rekla je dopredsjednica Udruge Glas poduzetnika Lana Šiljeg.

Poduzetnici tvrde da bi takva mjera bila usklađena s praksom u drugim državama Europske unije, a najviše bi koristila mikro, malim i srednjim poduzetnicima. Upravo oni čine 90 posto svih poduzeća u Hrvatskoj i zapošljavaju oko 70 posto radne snage. Za manje tvrtke dugotrajna bolovanja predstavljaju velik organizacijski i financijski izazov. 

"I dalje posao mora teći, trebate još jednu osobu, a znamo kako je teško naći zamjenu. Ostatak tima treba više potegnuti", kaže poduzetnica Ivana Matić. Sličnog je mišljenja i poduzetnik Bruno Samardžić. "Mi imamo jedno od najduljih bolovanja u okruženju i htjeli bismo da u toj tržišnoj utakmici s kolegama iz drugih zemalja imamo ista pravila igre", rekao je.

NOVO ISTRAŽIVANJE /

Visoka očekivanja? Donosimo kolike plaće ove godine traže sezonski radnici u Hrvatskoj

Svaki 24. zaposleni je na bolovanju

Prema podacima HZZO-a, u Hrvatskoj je zaposleno nešto više od milijun i 703 tisuće ljudi. A svaki 24. zaposleni trenutačno na bolovanju. Gotovo jednak broj radnika nalazi se na bolovanju kraćem od 42 dana, koje financira poslodavac, kao i onih na dugotrajnom bolovanju koje ide na teret HZZO-a.

U pojedinim slučajevima radnici se, unatoč zdravstvenim tegobama, odlučuju na rad od kuće.

"Jednostavno projekti ne mogu stati. Posao ne može stati. To se događa, a isto tako, s obzirom na to da smo stvarno odličan tim, nikome nije cilj dodatno opteretiti kolege", rekla je Andrea Hajster, zaposlenica internetskog portala.

Poduzetnici tvrde da cilj prijedloga nije smanjenje prava radnika, nego učinkovitiji i pravedniji sustav raspodjele troškova.

"Smatramo da budžeti koji ne bi bili usmjereni na takva dugotrajna bolovanja, bili bi usmjereni na povećanja neto plaća radnika, razvoj karijera, inovacije i općenito veću konkurentnost poduzeća", poručila je Šiljeg.

Prijedlog je poslan Vladi, a ministar gospodarstva Ante Šušnjar poručuje da su otvoreni za razgovor. "To je pitanje iz domene zdravstva. Otvoreni smo za sve konstruktivne prijedloge, napravit ćemo analize i usporedne prakse država članica Europske unije. Ako to bude moguće, podržat ćemo taj prijedlog", rekao je ministar.

Iz Ministarstva zdravstva poručuju da prijedlog razmatraju. Koliki bi bio financijski trošak takve mjere i može li si ga država u ovom trenutku priuštiti, zasad ne otkrivaju.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!