Registracija
Ako imaš Voyo pretplatu, registriraj se istim e-mailom i čitaj net.hr bez oglasa! Saznaj više
Toggle password visibility
Toggle password visibility
Već imaš račun?
Obnovi lozinku
REPRESIJA I OTPOR /

Srbija nikad spremnija stati na kraj Aleksandru Vučiću: 'Taj incident bio je prekretnica'

Masovna uhićenja, represija nad prosvjednicima i pritisci vlasti na pravosuđe čine da se građani Srbije osjećaju nezaštićeno, a ipak su odlučni izboriti se za svoja prava, ocjenjuje Beogradski centar za ljudska prava

VOYO logo
VOYO logo

Nevladina organizacija Beogradski centar za ljudska prava (BCLJP) predstavila je u utorak (31. 3.) izvješće u kojemu analizira ključne događaje za vrijeme prosvjeda prošle godine, piše Deutsche Welle.

Prosvjedi u Srbiji trajali su tijekom čitave 2025. godine, u manjem su opsegu nastavljeni 2026., a počeli su nakon 1. studenog 2024., kada je u rušenju nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu stradalo 16 ljudi. 

Na početku izvješća „Ljudska prava u Srbiji 2025." BCLJP podsjeća da su među zahtjevima studenata bili objava dokumentacije u vezi s rekonstrukcijom nadstrešnice, uhićenje odgovornih za napad na studente i profesore te oslobađanje prosvjednika pritvorenih na prosvjedu u Novom Sadu 5. studenog 2024.

Vlasti ne samo da te zahtjeve nisu ispunile, nego su, navodi BCLJP, „rasli pritisci" prema svima koji su podupirali ili se pridružili studentskim prosvjedima.

„Ono što vidimo u 2025. godini duboko je zabrinjavajuće. Vidimo pritiske na građane, akademsku zajednicu, civilno društvo, novinare. To nije nešto što smo samo mi zabilježili; o tome je govorila i međunarodna zajednica", rekla je u uvodnom izlaganju na predstavljanju izvješća ravnateljica BCLJP-a Sonja Tošković.

'Ljudska prava nisu stvar političke volje'

Dodala je da do 2025. nikada nije bio toliko „pojačan međunarodni nadzor nad ostvarivanjem ljudskih prava" u Srbiji. Podsjetila je, između ostalog, na izvješće Europske komisije o napretku Srbije u europskim integracijama, u kojemu je zabilježen „pad u području vladavine prava, narušavanje slobode medija, utjecaj na nositelje pravosudnih funkcija, neadekvatna borba protiv korupcije i izostanak učinkovitog nadzora izvršne vlasti".

„Danas je više nego prije važno ponoviti da ljudska prava nisu stvar političke volje, nego su temelj svakog demokratskog društva", naglasila je Tošković.

Programski direktor BCLJP-a Dušan Pokuševski rekao je da je 2025. godine „polariziranost društva dostigla novu razinu". „Imamo izravnu suprotstavljenost građana koji nikada nisu bili odlučniji zaštititi svoja prava i, s druge strane, sve represivnije poteze, prije svega izvršne vlasti", naveo je Pokuševski.

Rekao je da se i prethodnih godina u Srbiji govorilo o nedostatku dijaloga, urušavanju ljudskih prava, o tome da izvršna vlast „prekriva ostale grane vlasti" i utječe na neovisnost sudbene vlasti. „U 2025. godini došli smo do arbitrarne primjene prava, do pravne nesigurnosti s jedne i nekažnjivosti za povrede ljudskih prava s druge strane", naglasio je Pokuševski.

Dodao je da se u Srbiji „građanin kao pojedinac osjeća nezaštićenim". „Kroz slobodu okupljanja građani su pokušali izraziti svoja stajališta o situaciji u društvu i po tko zna koji put udarili u zid. Prošle smo godine bili svjedoci visokog stupnja represije nad njima", rekao je Pokuševski.

Skrenuo je pozornost na to da je „izostala obveza države koju nalažu i Europska konvencija o ljudskim pravima i Ustav Srbije", a to je da ne ograničava pravo na slobodu okupljanja i da zaštiti sudionike javnih skupova. „Najdrastičniji primjeri su ulijetanja automobilima u okupljene građane. Bilo je i provokacija sa strane, ali nije bilo policije da zaštiti građane", podsjetio je Pokuševski.

Prekretnica u postupanju vlasti

Skup 15. ožujka 2025. u Beogradu bio je, prema njegovoj ocjeni, „prekretnica" u postupanju vlasti prema građanima. U vezi s navodnom upotrebom tzv. zvučnog topa protiv prosvjednika, BCLJP u izvješću podsjeća da je Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava za vrijeme posjeta Srbiji u svibnju „iskazao spremnost da njegov ured provede misiju utvrđivanja činjenica o incidentima od 15. ožujka". „Institucije Srbije nisu odgovorile na taj poziv Visokog povjerenika", navodi BCLJP.

Drukčije postupanje vlasti prema građanima, rekao je Pokuševski, „dobilo je zamah u svibnju i lipnju 2025.", nakon što su studenti zatražili raspisivanje parlamentarnih izbora.

„To ljeto možda je najstrašnije koje pamtim. BCLJP je samo u prvih sedam dana nakon skupa 28. lipnja u Beogradu podnio 14 kaznenih prijava protiv počinitelja koji su pripadnici policije ili BIA-e", naveo je Pokuševski. BCLJP u izvješću podsjeća da su prijave podnesene zbog zlostavljanja policije nad građanima, ali da „nijedna nije dobila epilog" te da je pravobranitelj građana na to „ostao nijem".

Na skupovima u kolovozu u Vrbasu, Novom Sadu, Beogradu i Valjevu, ukazao je Pokuševski, policija je koristila prekomjernu silu prema prosvjednicima, a napadale su ih i pristaše vladajuće stranke. Novinari i branitelji ljudskih prava „posebno su bili na udaru", ocijenio je Pokuševski i podsjetio na upade Uprave kriminalističke policije (UKP) u prostorije organizacija civilnog društva „pod izlikom istrage o zloupotrebi sredstava USAID-a".

„Naravno, prikupljanje tih informacija nije rezultiralo kaznenim postupkom", ukazao je Pokuševski. Inače, pripadnici UKP-a su u utorak ujutro (31. 3.) ušli i u prostorije Rektorata Sveučilišta u Beogradu, s obrazloženjem da prikupljaju informacije u sklopu istrage zbog nedavne smrti studentice Filozofskog fakulteta.

U znak prosvjeda, na ulice Beograda izašao je velik broj građana. Došlo je do sukoba s policijom, neki su od prosvjednika privedeni, a pripadnici UKP-a su navečer napustili zgradu Rektorata.

Pravnik: Policija je zaštićenija i od dužnosnika

Pravnik BCLJP-a Vladica Ilić rekao je da je policija u Srbiji „danas zaštićenija i od najviših političkih dužnosnika". „Imamo nekoliko ministara i nula policajaca protiv kojih se vode postupci", naglasio je Ilić i podsjetio da je sada na čelu UKP-a Marko Kričak, protiv kojega je zbog zlostavljanja za vrijeme prosvjeda tužbu podnijela studentica Nikolina Sinđelić.

Članica BCLJP-a Sanja Radivojević rekla je da je, prema podacima MUP-a, od lipnja do rujna 2025. u vezi s prosvjedima procesuirano 1.636 ljudi, dok je 779 osoba lišeno slobode.

„To pokazuje ono što smo vidjeli na prijelazu iz 2023. u 2024., ali i na lokalnim izborima 30. ožujka – kada su neki od građana ozlijeđeni i privedeni – a to je da, uvijek kada je pojačan građanski aktivizam, policija procesuira mnogo ljudi. To je represivna mjera i poruka građanima čemu mogu biti izloženi u slučaju građanske neposlušnosti", ocijenila je Radivojević.

Pokuševski je rekao da je tijekom izbornog dana 30. ožujka, kao i tijekom cijele 2025. godine, bilo ljudi „kojima je dopušteno da primjenjuju silu" i policije koja na to ne reagira. „Institucije su propustile učiniti sve potrebno da se zaštiti izborni proces. To je još jedan propust države da zaštiti ljudska prava građana", rekao je Pokuševski.

Ipak je naglasio da građani „nikada nisu bili ujedinjeniji u želji da zaštite svoja prava". „Nikada nisu bili spremniji stati pred one koji krše njihova prava, ne pristati na ulogu podanika i iskoračiti u zaštitu ljudskih prava", zaključio je Dušan Pokuševski.

POGLEDAJTE VIDEO: Sandra Benčić o odluci Zorana Milanovića - Aleksandar Vučić dobio je jasnu poruku

komentara
Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.
VOYO logo
Još iz rubrike
Pročitaj i ovo
VOYO logo
VOYO logo
Regionalni portali
Još iz rubrike