Hrana će poskupjeti i 20 posto? Stručnjak: 'Jedan scenarij vodi u golemu inflaciju'

Prve procjene inflacije u ožujku otkrile su da je ona dosegnula 4,8 posto u godinu dana, a podaci Eurostata govore da je Hrvatska u ožujku imala najveću inflaciju u eurozoni. Na rast cijena dominantno su utjecale cijene energije.

Prvi komentar dao je već ministar financija Tomislav Ćorić, koji je indeks potrošačkih cijena komentirao time da je do rasta došlo zbog poskupljenja energenata u cijelosti, a da inflaciji doprinosi i sektor usluga. "Ta razina inflacije nije ohrabrujuća, ali struktura ekonomije nam otvara bokove u ovakvim situacijama", istaknuo je.

Naveo je da je hrvatska ekonomija spremna i da funkcionira normalno te da je ovo posljedica šoka, odnosno rata koji se događa na Bliskom istoku. "Ako sukob ne prestane, cijela Europa će imati problem s inflatornim kretanjima. Neke zemlje i s dobavom energenata, a Hrvatska nije među tim zemljama, naša dobava je osigurana", kazao je Ćorić.

'CIJENE ĆE I DALJE RASTI' /

Hrvatska je napravila istu grešku kao Slovačka? Novotny otkrio 'krivce' rekordne inflacije

O strahu da će se zbog cijene energije poskupljenje preliti i na hranu, ranije, prije nego što su objavljeni ovi podaci o inflaciji, razgovarali smo s prof. Ivom Grgićem, stručnjakom za agronomiju i hranu. I on kaže – agregatno, hrana stalno poskupljuje, najmanje na razini stope inflacije.

Blagdani nose poskupljenje

"Kod nekih skupina proizvoda imamo sezonska, predvidljiva kolebanja cijena, kao što su povrće i voće. Naravno, uvijek je trend povećanja cijena, apsolutno, ali i realno. Povećanje cijena je uvijek u predblagdanskim danima zbog povećane potražnje. Zato je teško razlučiti koliki dio je zbog povećane potražnje, a koliki zbog utjecaja rata na Bliskom istoku i svih tržišnih turbulencija", ističe prof. Grgić.

Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

Poskupljenje od 20 posto

Po njemu će hrana poskupjeti već ove godine za najmanje 20-ak posto. Najviše će poskupjeti hrana koja se teže čuva – povrće i voće u dućanima.

"Takva proizvodnja izložena je i klimatskim anomalijama, ali i utjecaju porasta cijena energenata, ako se proizvodi u zaštićenim prostorima, staklenicima i plastenicima. Najmanji porast trebao bi biti kod nekih vrsta mesa i prerađevina, kao što su svinjetina i piletina, zbog kraćeg proizvodnog ciklusa. Čak i kod junetine može doći do sporijeg porasta cijena zbog nemogućnosti izvoza na tržišta pogođena ratnim sukobom, ali i smanjene potražnje zbog stagnacije ili pada realnih zarada", dodatno pojašnjava ovaj stručnjak.

Foto: Luka Antunac/PIXSELL

Ipak, smatra da će porast cijena imati svoje granice te da bi snažnije poskupljenje dovelo do velikog pritiska potrošača na davatelje primitaka, plaća i mirovina. "Taj scenarij nas vodi u golemu inflaciju. Zato bi svi prije povećanja cijena ili kupnje trebali dobro razmisliti", kaže.

Prof. Grgić protiv državnih intervencija

Na pitanje treba li Vlada intervenirati i kako, navodi da nije pristalica državnih intervencija, posebice zamrzavanja cijena ili horizontalnih mjera zaštite. "Jedini izuzetak su cijene električne energije, plina i vode za kućanstva, a ostalo neka ostane na slobodnom tržištu. Čak i pogonsko gorivo za pojedince. Najskuplji proizvod je onaj kojega na tržištu nema. To znači da se svi moramo ponašati odgovorno, odnosno racionalno", ističe.

Poskupljenje i inflaciju dan prije nego što su objavili i službene podatke o inflaciji komentirao je i Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.

Na pitanje postoji li opasnost od ubrzavanja inflacije, koliko i u kojem roku, kaže da na to utječe poskupljenje fosilnih goriva utječe.

Ekstreman rast energenata 

"I to zato što se negativni učinci brzo spuštaju kroz lance vrijednosti, proizvode i distribuciju povećavajući pritisak na industriju te povezane usluge. Zadnjih mjesec dana bilježimo ekstreman rast energenata ali i povremene oscilacije, primjerice Brent sirove nafte je poskupio i do 50 posto, a cijene plina i do 85 posto", ističe.

'POSLJEDICA ŠOKA' /

Hrvatska ima najveću inflaciju u eurozoni! Javio se ministar financija: 'To nije ohrabrujuće'

Stav HUP-a je da je još prerano procijeniti koliko bi inflacija zaista mogla ubrzati jer se razmatra više mogućih scenarija i izgleda koji uključuju smirivanje, ali i daljnju eskalaciju postojeće krize.

"Europske ekonomije pa tako i Hrvatska mogu na kraći rok amortizirati trenutačne šokove i prekide u dobavnim lancima, no ozbiljniji i dugotrajniji rast cijena zasigurno bi izazvao ubrzanje inflacije i smanjenje rasta. Primjerice, procjene govore da samo jedan postotni bod više inflacije smanjuje rast u euro području za oko 0,5 postotnih bodova. Također, u uvjetima rasta svih ključnih poljoprivrednih inputa, postoji realan rizik dodatnog ubrzanja inflacije hrane, što bi ukupnu stopu harmonizirane inflacije u Hrvatskoj ove godine moglo podići na razinu od oko 5 posto", navode iz HUP-a.

Pitali smo i koji su mogući scenariji na stolu po pitanju energenata, te navode da je najnoviji paket mjera Vlade amortizirao početni pritisak i cjenovni šok.

Vlada ima ograničen prostor djelovanja

"No taj prostor je ograničen i u slučaju dugotrajnijeg rasta cijena energenata, taj teret bi se znatnije mogao prenijeti na potrošače. U ovom trenutku, najvažnija je sigurnost i stabilnost opskrbe te dostupnost plavog dizela. Procjenjujemo da bi Hrvatska imala stabilnu opskrbu energenata i u slučaju većih poremećaja u dobavnim lancima, no otvara se pitanje po kojim cijenama što je u ovom trenutku nezahvalno prognozirati", navode.

Ono što je sigurno jest da sad svi rade na kalkulacijama što će se dogoditi ako cijena energenata nastavi rasti.

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL

HUP potvrđuje da trenutačno analizira moguće implikacije sukoba na Bliskom istoku, te da će uskoro predstaviti nova makroekonomska očekivanja i poslovne izglede za ovu godinu.

Osvrnuli su se i na strah da će hrana poskupjeti.

Od 2019 uvoz grane viši je 120 posto

Navode: "Hrvatska je značajno izložena globalnim šokovima cijena hrane zbog stagnacije domaće poljoprivredne proizvodnje i visoke ovisnosti o uvozu hrane i proizvodnih inputa. Od 2019. uvoz hrane viši je 120 posto, a domaća proizvodnja stagnira."

Nastavljaju da globalno tržište hrane ulazi u novu fazu rasta ulaznih troškova, a da je cijena mineralnih gnojiva dosegnula trogodišnji maksimum zbog poremećaja u trgovini energentima i logistici u Perzijskom zaljevu kroz koji prolazi petina svjetskog pomorskog izvoza gnojiva.

SKUP, SKUPLJI, USKRS /

Objavljene cijene blagdanske košarice, evo koliko će građani platiti trpezu

"Dulji poremećaji mogli bi globalno tržište smanjiti za 3-4 milijuna tona gnojiva mjesečno, dodatno povećavajući troškove proizvodnje hrane, a Hrvatska je posebno izložena jer vlastitom proizvodnjom pokriva oko 45 posto potreba za mineralnim gnojivima", upozoravaju iz HUP-a.

Budući da gorivo čini približno 35 posto operativnih troškova pomorskog transporta, snažniji rast cijena energenata može povećati trošak prijevoza za 15-20 posto, što se brzo prelijeva, navode u HUP-u, u više cijene hrane kroz skuplju logistiku i distribuciju.

"U takvim okolnostima administrativno ograničavanje cijena hrane dodatno pritišću profitabilnost domaće poljoprivredno-prehrambene industrije. Rast cijena hrane predstavlja značajan inflacijski rizik jer hrana i bezalkoholna pića čine 21,8 posto potrošačke košarice, pa povećanje cijena hrane za 1 postotni bod podiže ukupnu inflaciju za oko 0,3 postotna boda", ističu.

Zaključuju da će povećanje cijena hrane ovisiti i o stanju zaliha pojedinih proizvoda, potražnji ali i daljnjem razvoju situacije na bliskom istoku.

POGLEJTE VIDEO Uskoro sve skuplje? Rat diže cijene plina i transporta, a stručnjaci upozoravaju: 'Najgore tek dolazi