'Pustili smo duha iz boce i više ga ne možemo kontrolirati': Ovo prijeti demokraciji

'Pustili smo duha iz boce i više ga ne možemo kontrolirati': Koordinator projekta ADMO o dezinformacijama i zašto regulacija interneta nije rješenje

Mato Brautović, glavni koordinator projekta ADMO, upozorava da živimo u dobu u kojem su informacije dostupnije nego ikad, ali da velik dio onoga što konzumiramo jednostavno nije točan. U razgovoru za RTL Detektor podcast objašnjava zašto regulacija interneta nije rješenje, kako dezinformacije ugrožavaju demokraciju i što svaki građanin može učiniti da se zaštiti.

Što je ADMO?

ADMO je europski projekt koji okuplja akademske institucije, medije i fact-checking organizacije iz Hrvatske, Slovenije i Francuske u zajedničkoj borbi protiv dezinformacija. Cilj projekta je razvijati alate i metode za prepoznavanje lažnih vijesti te podizati razinu medijske pismenosti građana.

Foto: Net.hr

'Nažalost, živimo u dobu koje je označeno velikom količinom informacija od kojih dobar dio nije niti točan', kaže Brautović. 'Informacije danas nisu centralizirane – svaki građanin pojedinačno bira svoju informacijsku dijetu kroz različite platforme i odabire medije koje će konzumirati.'

Zašto regulacija nije odgovor

Na pitanje treba li certificirati medije i novinare, Brautović je jasan – to nije rješenje. 'Internet je zamišljen kao disperzirana mreža i svi pokušaji autoritarnih sustava da zaključaju pristup bili su neuspješni', objašnjava. 'Regulativa u smislu licenciranja autora i medija lako će se zloupotrijebiti – neće se raditi o kvaliteti informacija, nego o ideološkim ili političkim motivima. Pustili smo duha iz boce i više ga ne možemo kontrolirati.'

Umjesto regulacije, apelira na odgovornost javnih osoba, institucija i medijskih djelatnika da vlastitim primjerom pokažu što znači ispravno komunicirati.

Foto: Net.hr

Kako se zaštititi od lažnih vijesti

'Kad kupujete neki proizvod, idete na više stranica i provjerite cijenu. Na jednak način treba postupati i s informacijama koje mogu utjecati na važne odluke – recimo za koga ćemo glasati', savjetuje Brautović. 'Čim nešto zvuči ekstremno ili neobično, može biti da je napravljeno upravo da bi vam privuklo pažnju s lošom namjerom u pozadini.'

Posebno upozorava na nesvjesno širenje dezinformacija: 'Treba paziti kad nešto lajkamo ili podijelimo – može biti da smo time pomogli algoritmima da takav sadržaj gurnu prema sve većem broju ljudi.'

Dezinformacije kao prijetnja demokraciji

Negativne informacije evolucijski se šire brže od pozitivnih – Brautović to objašnjava jednostavno: 'Kad smo živjeli u šumi, informacija da je blizu tigar bila je značajnija nego da ima gljiva za ubrati. Zbog toga negativne informacije dolaze do većeg broja ljudi.' Čak i satira i mimovi, kaže, dugoročno ostavljaju narative koji dovode u pitanje demokratske procese.

Što se tiče Hrvatske, ističe jednu posebnost: 'Mi smo kao narod generalno skeptični prema informacijama – iz povijesnih i kulturoloških razloga. U tom smislu ne padamo tako lako na dezinformacije. No, ono što nam nedostaje je povjerenje u institucije i javne osobe.'