Zrače li ili ne? Evo što mobiteli stvarno rade vašem tijelu – i tko je najviše ugrožen

Život danas teško možemo zamisliti bez mobitela. Koristimo ih za komunikaciju, obrazovanje, posao, informiranje i zabavu, a njihova uloga stalno raste. No, pitanje je štete li našem zdravlju?

RTL Detektor istražuje koliko skupo plaćamo ovu ovisnost, koliko utječe na zdravlje kakvu novu generaciju "odgajaju" mobiteli. O tome govore stručnjaci s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Instituta za razvoja mozga u Zagrebu te Fakulteta elektrotehnike i računarstva Zagreb.

Kako mobiteli funkcioniraju?

Kada se govori o utjecaju mobitela na zdravlje, jedno od najčešćih pitanja je elektromagnetsko zračenje. Kako bismo razumjeli koliki je stvarni rizik, prof. Davor Bonefačić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu za RTL Detektor objašnjava kako rade mobilne mreže i o kakvom se zračenju radi.

Mobilne mreže i pametni telefoni koriste elektromagnetske valove za prijenos podataka i komunikaciju. Bez toga, objašnjava naš sugovornik, morali bismo koristiti žice i biti stalno spojeni na utičnicu. 

"Visokofrekvencijska elektromagnetska polja koja koriste mobilne mreže nisu ništa novo niti su sama po sebi štetna za čovjeka. Izloženi smo im od svog postanka, a naš se organizam kroz evoluciju prilagodio prirodnim razinama zračenja. Većina štetnog zračenja iz svemira, uključujući Sunce, zaustavlja se u atmosferi i ozonskom omotaču", pojašnjava prof. Bonefačić.

OFFLINE /

Umjesto mobitela – borilište: Evo kako sport vraća djecu u stvarni svijet

Je li zračenje mobitela opasno?

Razvojem tehnologije čovjek je počeo i sam stvarati elektromagnetske valove. "Od vremena izuma koje su stvorili Hertz, Tesla i Marconi izloženi smo i tom dodatnom zračenju. Ono se nadovezuje na prirodno i možemo ga smatrati zagađenjem", dodaje prof. Bonefačić. 

Sama riječ "zračenje" često izaziva strah i negativne asocijacije, kao da je uvijek štetno, kaže Bonefačić. No, treba razlikovati ionizirajuće i neionizirajuće zračenje – prvo se koristi, primjerice, u medicini, dok drugo koriste mobiteli. 

"Energija ionizirajućeg zračenja dovoljno je jaka da može oštetiti stanice i genetski materijal, odnosno kromosome. To su, primjerice, gama-zrake koje nastaju pri raspadu atoma i pri nuklearnoj eksploziji ili rendgenske zrake (X zrake) koje se koriste u medicini. No, nije svako zračenje tako opasno. Zračenje koje koriste mobiteli puno je slabije – više od milijun puta slabije od ionizirajućeg – pa ne može oštetiti stanice. Zato se naziva neionizirajuće zračenje", pojašnjava. O neionizirajućem zračenju Ministarstvo zdravstva izdalo je eduktivne materijale. Više pogledajte OVDJE

DIREKT U INSPEKCIJI /

Kako učenici žive bez mobitela u školi? 'Kad zaboravim zadaću doma, pišem mami da donese'

Što je opasnije - mobitel ili odašiljač?

Kod zračenja koje koriste mobiteli jedini znanstveno potvrđen učinak je zagrijavanje tkiva, kaže prof. Bonefačić. Također dodaje da s većim frekvencijama zračenje prodor zračenja u tijelo se manje. 

"Koža je najizloženiji organ elektromagnetskom zračenju, dok su dublji organi, poput mozga, znatno manje pogođeni. Iako se visoke frekvencije poput onih u 5G tehnologiji često smatraju opasnima, njihovo prodiranje u tijelo vrlo je plitko, pa je i njihov utjecaj minimalan", pojašnjava profesor.

Dodaje i kako izloženost naglo opada s udaljenošću od izvora – primjerice, povećanjem udaljenosti s 1 centimetra na 1 metar smanjuje se čak 10.000 puta. Zato smo, ističe, više izloženi zračenju vlastitog mobitela nego baznih stanica.

Kako elektromagnetski valovi djeluju i koliko su opasni pogledajte u edukativnom videu Ministarstva zdravstva

Međunarodne smjernice za zaštitu od zračenja

Analizu dugoročnih učinaka na zdravlje za RTL Detektor predstavila je prim. dr. sc. Matijana Jergović iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".

Ističe kako postoje jasno definirane međunarodne smjernice koje reguliraju izloženost elektromagnetskim poljima i štite građane, a o svemu brine Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućih zračenja (ICNIRP- International Commisission on Non-Ionizing Radiation Protection).

"Te smjernice temelje se na znanstvenim istraživanjima, redovito se ažuriraju i primjenjuju i u Europskoj uniji. Hrvatska je svoje propise uskladila s tim standardima, o čemu brine Ministarstvo zdravstva", pojašnjava. Koliko su hrvatski propisi usklađeni s propisima EU pogledajte OVDJE

UPOZORENJE NEUROLOGINJE /

Zabrinjavajući trend u Hrvatskoj: 'Djeluje na mozak kao droga! Djeca ulaze na internet u tri ujutro'

Hoćemo li zbog mobitela dobiti rak?

Ljudi se često pitaju može li zračenje mobitela uzrokovati rak ili druge ozbiljne bolesti. Naša sugovornica otkriva da je izloženost radiofrekvencijama mobitela klasificiran kao mogući karcinogen: Do zaključka se došlo na temelju ograničenih dokaza iz laboratorijskih istraživanja. To znači da nema potvrđenih velikih rizika, ali se istraživanja nastavljaju kako bi se bolje razumjeli mogući učinci.

Osim dugoročnih rizika, stručnjakinja upozorava i na svakodnevne posljedice pretjerane uporabe mobitela: lokalno zagrijavanje, trnjenje u dlanu ili ručnom zglobu, te probleme s držanjem i koštano-zglobnim sustavom, posebno kod djece i mladih.

"Racionalna uporaba važna je i za prevenciju ovisnosti o internetu i društvenim mrežama, tjeskobe, razdražljivosti, hiperaktivnosti i agresivnog ponašanja", dodaje prim.dr.sr Matijana Jergović.

Utjecaj mobitela na mozak

Neuroznanstvenik Goran Sedmak s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga za RTL Detektor pojašnjava da razvoj mozga je dug i osjetljiv proces koji traje od začeća do oko 30. godine života. Tijekom tog razdoblja mnogi čimbenici, uključujući tehnologije poput mobitela i digitalnih medija, mogu utjecati na mozak. Sedmak napominje kako njihov učinak nije automatski dobar ili loš – sve ovisi o načinu na koji ih koristimo.

"Suvremena neuroznanost još uvijek nema definitivan odgovor na pitanje kako mobiteli i digitalni mediji utječu na naš mozak. Glavni razlog je taj što su te tehnologije relativno nove (prvi iPhone je izdan 2007. godine), te nije bilo dovoljno vremena za sveobuhvatno promatranje njihovog utjecaja na razvoj mozga", kaže Sedmak. 

SVAKA PORUKA IMA CIJENU /

Digitalni otpad postaje sve veći problem: Učenici iz Opatije naučili kako ga smanjiti

Dokazani negativni učinici korištenja mobitela

Jedan od najčešćih problema je smanjena tjelesna aktivnost, što utječe i na razvoj mozga. Tjelesna aktivnost potiče zamišljanje, planiranje i koordinaciju mišića, a smanjenje tih aktivnosti u ranoj dobi može dugoročno utjecati na kognitivne sposobnosti, 

"Smanjena tjelesna aktivnost nema samo negativne učinke na tjelesni razvoj, tjelesnu težinu i pojavu nekih bolesti (npr. dijabetes), nego ima i vrlo važne negativne učinke na razvoj mozga. Prvih pet godina života su kritično razdoblje za ispravan razvoj ovih sposobnosti te smanjena tjelesna aktivnost u ovom životom razdoblju može značajno utjecati na funkciju mozga u kasnijem životu", pojašnjava Sedmak.

Problemi kod vrtiće i školske djece

Sedmak također upozorava na probleme s jezičnim i motoričkim sposobnostima kod vrtićke i školske djece.

"Korištenje mobitela i tableta može otežati razvoj govora i grafomotorike jer ekrani i dodiri ne pružaju iste informacije kao stvarna interakcija s ljudima. Naime, kada dijete uči govor vrlo je važno da ispravno čuje zvukove koji odrasli proizvode, no da i vidi kako ih izgovaraju. Također, kako se tabletima i mobitelima prvenstveno upravlja dodirima koji su jednostavne motoričke radnje, što dovodi do lošijeg razvoja potrebnih motoričkih potreba za ispravni razvoj grafomotorike", pojašnjava. 

No, ovaj učinak nije isključivo negativni učinak digitalnih medija na razvoj našeg mozga, kaže neuroznanstvenik, nego je vjerojatnije učinak smanjene interakcije djece s drugom djecom i odraslima.

SITUACIJA OZBILJNA, A SVI ŠUTE /

Šokantni podaci! U tišini raste opasna bolest, a u hrvatskim bolnicama sve manje kreveta za takve pacijente

Depresija kod djece i odraslih

Utjecaj mobitela i digitalnih medija na razvoj mozga i njegovu funkciju ne prestaje s ranim razvojem. Jedan od vrlo često spominjanih negativnih utjecaja na rast i razvoj djece je i utjecaj društvenih mreža. 

"Vrlo često se na društvenim mrežama prikazuju osobe i događaji koji nisu stvarni te "uljepšavaju" činjenice. Djeca vrlo često nemaju razvijene mehanizme kojima bi mogli odvojiti "uljepšane" činjenice od stvarnog stanja. To može dovesti do pojave depresije kod te djece jer ne mogu imati iste stvari kao i njihovi vršnjaci", kaže Sedmak te dodaje da na takve pojave nisu imuni ni odrasli. 

Mobitel najviše zrači tijekom upostave poziva

Kod zaštite od zračenja mobilnih uređaja i kućnih tehnologija poput Wi-Fi rutera, prof. Bonefačić ističe da je najvažnije – držati razmak.

"Osnovno pravilo je udaljenost. Već i mali odmak, primjerice držanje mobitela dalje od tijela umjesto u džepu ili korištenje slušalica tijekom poziva, može značajno smanjiti izloženost", pojašnjava. Dodaje kako mobitel najviše zrači u trenutku uspostavljanja poziva, pa ga je tada najbolje držati podalje od glave.

Također preporučuje da se uređaji ne drže neposredno uz tijelo te da se, kad god je moguće, koriste zvučnik ili slušalice. "Osim udaljenosti, važno je i smanjiti vrijeme korištenja – jer sve što je pretjerano može biti štetno, posebno kod djece", zaključuje.

Preporuke za pametno korištenje mobitela pogledajte u edukativnom videu Ministarstva zdravstva 

'Ne spavajte s mobitelima'

Iz Nastavnog zavoda "Andrija Štampar" naglašavaju da je ključno mobitele koristiti razumno, posebno kod djece i mladih, te držati uređaje što dalje od tijela i planirati njihovu uporabu. Preporučuju i odabir uređaja s nižom SAR vrijednošću, izbjegavanje pretjeranog korištenja, posebno tijekom razvoja i vožnje, kao i to da se ne spava uz mobitel niti ga se stalno nosi uz tijelo. Također savjetuju korištenje slušalica i, kad god je moguće, slanje poruka umjesto razgovora.

"Budite racionalni – ovo je samo jedan od brojnih utjecaja iz okoline. Zdrav način života i postojeća pravila o sigurnim razinama izloženosti već nas uvelike štite", poručuje stručnjakinja Matijana Jergović.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

"Doktor za mozak" Sedmak ističe da odgovornost roditelja nije da djeci zabrane korištenje mobitela, jer to nije moguće, nego da im pokažu kako se mobiteli odgovorno koriste.

"Vrlo važno je primjerom pokazati, a ne samo riječima jer djeca prvenstveno uče oponašanjem. Na primjer, ako roditelj stalno govori djetetu da ostavi mobitel, a on sam svaki slobodno trenutak provede gledajući u svoj mobitel, dijete će naučiti da korištenje mobitela je poželjno", zaključuje neuroznanstvenik Goran Sedmak.

"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora". 

Foto: RTL

POGLEDAJTE VIDEO: Bili smo u inspekciji u školi i provjerili kako učenici žive bez mobitela: 'Kad zaboravim zadaću pišem mami...'