Brojke izgledaju mirno, ali što se krije ispod površine? Pitali smo najveće - evo što kažu
Prvi test smo prošli, ali osjeti se da gosti sve više rezerviraju u zadnji trend
Prvi test turizma prošli smo – na Jadranu je za vrijeme uskrsnih praznika bilo oko 144 tisuća gostiju. Najviše ih je bilo u Istri, na Kvarneru i u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Ako se gledaju prva tri mjeseca ove godine, ostareno je više od 1,1 milijuna dolazaka i tri milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje lani rast od devet posto u dolascima i osam posto u noćenjima, prenosi Hrvatska turistička zajednica (HTZ) podatke iz eVisitora.
Od toga je na Jadranu ostvareno 2,1 milijun noćenja, što je 12 posto više nego lani, dok je na kontinentu ostvareno 890 tisuća noćenja, što je rast od tri posto. Ove rezultate komentrao je resorni ministar Tonči Glavina te rekao da je "teško prognozirati daljnji tijek". Kao glavne prednosti Hrvatske naveo je sigurnost i blizinu emitivnih tržišta, odnosno zemalja iz kojih nam dolazi najviše gostiju.
No kakva nas godina čeka?
Čelnik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Boris Žgomba već je ranije u našem podcastu "Ideje na stolu" rekao da će ovu sezonu obilježiti "last minute", odnosno da oni koji su planirali doći na odmor od toga neće odustati, ali će čekati do zadnjeg za svoj booking.
Potvrdio je i da se već osjeti otkazivanje bookinga gostiju iz dalekih zemalja kao što su Australija i Azija, ali da – na sreću – oni i dalje čine mali udio u domaćem turizmu.
Osjeća li se to već, odnosno kotrljaju li se rezervacije već sada pod ručnom, pitali smo nekoliko najvećih hotelijerskih grupacija u Hrvatskoj, kao i Hrvatsku turističku zajednicu, koja je rekla da su dosadašnje rezervacije bile stabilne, posebno na europskim tržištima.
Putnici odlučuju netom prije putovanja
"U obzir moramo uzeti utjecaj last minute rezervacija jer putnici, s obzirom na sigurnosne, ali i ekonomske okolnosti, konačne odluke o putovanjima donose netom prije putovanja, kako bi bili sigurni u mogućnost realizacije istog te kako bi pronašli cjenovno povoljnije ponude u sklopu last minute aranžmana", ističu iz HTZ-a.
Navode i da se 80 posto ukupnog hrvatskog turističkog prometa ostvaruje s europskih tržišta, a domaći promet čini 12 posto.
No ponavljaju upozorenje da je sada važno biti odgovoran u ponudi i s cijenama jer će upravo to presuditi očuvanju stabilnosti i nastavku pozitivnih trendova u turizmu.
Bez značajnog pada rezervacija, ali osjete oprez
Iz jednog od najpoznatijih hotelskih lanaca, Bluesun hotela, tvrde da trenutačno imaju stabilan trend rezervacija, ali i da osjećaju oprez.
"U određenoj mjeri primjećujemo oprez na pojedinim emitivnim tržištima, ponajprije zbog rasta troškova putovanja, no zasad ne bilježimo značajniji pad rezervacija niti izraženiji trend otkazivanja. Očekujemo da će se, nakon početne prilagodbe na nove okolnosti, stabilizirati potražnja i s tržišta poput Ujedinjenog Kraljevstva i Skandinavije", navode iz Bluesun hotela za net.hr. Uvjereni su da je stabilan trend rezervacija odraz kontinuiranih ulaganja u kvalitetu usluge i razvoj kadrova.
"Naši hoteli prepoznati su kao pouzdana i sigurna destinacija s visokom razinom usluge, osobito među gostima koji preferiraju dolazak vlastitim prijevozom", ističu.
I Valamar hoteli očekuju stabilnu sezonu
Iz Valamar hotela poručuju da ipak očekuju stabilnu sezonu, ali da nema prostora za opuštanje. To potkrepljuju i anketom koju je Hrvatska udruga turizma provela među vodećim turističkim kompanijama.
Anketu su proveli od 6. do 17. ožujka i u nju uključili čak 259 hotela i kampova u kojima je više od 51.000 smještajnih jedinica.
Generalno – očekuju stabilnu sezonu, uz naznake last minute rezervacija te nastavak trenda stabilnih cijena koje bi se eventualno mogle povećati za stopu inflacije. Ali i ovo: "Istovremeno i još jednu godinu rasta troškova koji premašuje očekivani rast prihoda."
Oprezni optimizam kod većine turističkih kompanija
"Domaće turističke kompanije, unatoč povećanoj geopolitičkoj neizvjesnosti, u ovu turističku sezonu ulaze s trenutačno stabilnom razinom rezervacija i opreznim optimizmom u vezi s daljnjim razvojem turističke sezone, ali i s očekivanjima nastavka rasta troškova koji bi i treću godinu zaredom mogli rasti po većoj stopi od rasta prihoda, istiskujući prostor za nužne investicije, glavni su zaključci ankete koju su u ožujku proveli Deloitte u suradnji s Udrugom poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i Hrvatskom udrugom turizma (HUT)", navode u zaključku.
"Većina objekata, njih 55 posto, za sad ima stabilne rezervacije ako to usporede s istim razdobljem lani. Trećina ima čak više rezervacija i to za tri do pet posto.
Optimizam ulijeva i ako se ovogodišnje rezervacije usporede s onima iz 2023. godine kada su uskrsni blagdani bili ranije, baš kao i ove godine.
Rezervacija i više u odnosu na 2023. godinu
Tu je situacija da čak 80 posto objekata bilježi rast rezervacija u odnosu na ožujak 2023. godine i to za do 3 posto.
Većina objekata, njih 67 posto, ne vidi ni značajnije promjene u volumenu rezervacija po različitim tržištima, a čak 100 posto objekata nema naznaka promjene duljine boravka turista u odnosu na prošlu godinu.
Većina ih očekuje da će se ponoviti sezona kao i lani, a 14 posto očekuje rast do 3 posto.
No i dvije trećine očekuje da će biti više last minute rezervacija i zato, navode, nema prostora za značajnije podizanje cijena.
Čak 72 posto objekata navelo je da će dnevni smještaj poskupjeti za 3 do 6 posto u odnosu na prošlu godinu, što se podudara sa stopom inflacije. Najpozitivniji su trendovi pritom, ističu, kod hotela s četiri i pet zvjezdica te kod kampova.
Polovica predviđa da će im prihodi rasti
"U skladu s tim, 55 posto objekata planira rast ukupne razine godišnjih prihoda do 3 posto u odnosu na prošlu godinu", navode.
Sve je komentirao i Vjeran Buljan iz Deloittea, navodeći da su najpozitivnija očekivanja za sezonu imaju hoteli s četiri ili pet zvjezdica te oni koji nude luksuzniji oblik turizma.
"Također, kad se uzme u obzir da se u samo godinu dana udio ispitanika koji očekuju značajan utjecaj tehnoloških inovacija na poslovanje više nego udvostručio, ponovno se potvrđuje da je razdoblje statusa quo u hrvatskom turizmu iza nas. Uz nastavak investicija u kvalitetu ponude, ispitanici su sve više fokusirani na mogućnosti značajnije primjene AI rješenja u poslovanju, prvenstveno u segmentima marketinga i prodaje, a zatim i revenue managementa i upravljanja odnosima s gostima", rekao je Vjeran Buljan iz Delloita koji je provelo istraživanje među turističkim kompanijama.
Troškovi rada i energije i dalje rastu
Dotaknuli su se i energetske krize, koja se dodatno pogoršala nakon provođenja ankete. No i već tada su naveli da je izvjesno da će se pritisak na turistički sektor pojačati te da će rast troškova premašiti rast prihoda i to bi bila već treća godina zaredom takvog scenarija u turizmu.
"Očekuje se nastavak rasta troškova rada, i to 40 posto njih očekuje rast troškova rada od 3 do 6 posto, njih 30 posto između 6 i 10 posto, a 29 posto očekuje rast iznad 10 posto", ističu u istraživanju.
"To smanjuje profitabilnost i investicijski potencijal sektora koji svoju konkurentnost mora čuvati nastavkom investicija u podizanje kvalitete i održivost", rekao je Veljko Ostojić, direktor HUT-a.
Ipak, Ostojić i dalje gaji optimizam da će turizam pokazati da je dio gospodarstva na koji se može računati u amortiziranju prelijevanja nepovoljnih gospodarskih trendova na ukupno gospodarstvo i državne financije, kao što je to bilo u krizama prethodnih godina.
Rizici u naredne dvije godine
Domaće turističke kompanije identificirale su i ključne rizike za naredne dvije godine.
Dok ih većina, 74 posto, u tom razdoblju očekuje nastavak trenda rasta potražnje do 5 posto, među izazovima se najviše ističu mogućnost smanjenja potražnje s ključnih emitivnih tržišta, problem dostupnosti kvalificirane radne snage te percepcija Hrvatske kao precijenjene turističke destinacije.
Tu je najveći rizik neusklađenosti cijena i kvalitete.
"Zbog takvih očekivanja, gotovo 59 posto kompanija planira u iduće dvije godine investicije manje ili jednake iznosima iz prethodnog razdoblja, dok 42 posto onih koji planiraju povećanje kapitalnih ulaganja ta ulaganja usmjerava prvenstveno u rekonstrukciju smještajnih jedinica i javnih sadržaja te projekte održivosti i energetske učinkovitosti. Kao najatraktivniji izvor financiranja ističe se HBOR, a zatim vlastiti kapital i bankarski krediti", ističe se u analizi ove ankete.
POGLEDAJTE VIDEO Lete avioni, a i cijene karata: Evo kad možete očekivati prva poskupljenja i za koliko!