Utrka moćnih sila ozbiljno se zahuktava: 'Teško je predvidjeti pobjednika, ne znamo gdje je cilj'

U drugoj polovici 20. stoljeća utrka za razvoj nuklearnog oružja zaokupljala je neke od najbriljantnijih umova u SAD-u i Sovjetskom Savezu. Danas se SAD nalazi u drukčijoj vrsti utrke s drukčijim protivnikom: Kinom. Cilj je dominacija u tehnologiji, točnije u umjetnoj inteligenciji (AI).

Riječ je o borbi koja se odvija u istraživačkim laboratorijima, na sveučilišnim kampusima i u uredima tehnološki naprednih start-upova – pod budnim okom čelnika nekih od najbogatijih svjetskih kompanija i na najvišim razinama vlasti. Ta utrka stoji bilijune američkih dolara.

Svaka strana ima prednosti: SAD je jači u “mozgu” AI-ja (chatbotovi, čipovi, modeli), a Kina u “tijelu” (roboti). No te prednosti možda neće potrajati jer obje strane pokušavaju nadmašiti onu drugu, pa bi se utrka uskoro mogla promijeniti.

IZAZVALI KONTROVERZE /

Ovako umjetna inteligencija vidi idealne partnere za samce prema određenoj generaciji

Borba za dominaciju velikih jezičnih modela (LLM-ova)

30. studenoga 2022. OpenAI je lansirao ChatGPT — chatbot koji komunicira razgovorno i brzo je oduševio svijet. To je bio početak prvog široko prihvaćenog LLM-a — modela koji uči iz velike količine internetskog teksta i prepoznaje obrasce izražavanja.

Danas se stručnjaci uglavnom slažu da, kada je riječ o tzv. AI "mozgovima", SAD ima prednost.

Kako su Amerikanci odigrali svoje karte

No u Washingtonu se razmišlja i o drugom pitanju: kako će sve to utjecati na utrku SAD-a s Kinom za globalnu prevlast?

Američka prednost manje je u algoritmima, a više u hardveru — posebno u moćnim mikročipovima. Većinu najnaprednijih čipova za razvoj AI-ja kontrolira SAD, a mnoge dizajnira tvrtka Nvidia.

Washington ograničava izvoz kako bi spriječio Kinu da dođe do naprednih čipova. Ta politika postoji još od 1950-ih, ali je znatno pooštrena 2022. za vrijeme predsjednika Joea Bidena, s jačanjem AI utrke.

Ova protekcionistička politika činila se prilično uspješnom u očuvanju američke prednosti kada je riječ o AI "mozgovima". No Kina je sada uzvratila.

PREDVIĐANJA ZA 2026. /

Umjetna inteligencija će evoluirati: Jedan savez pokrenut će sedam važnih promjena

Protunapad DeepSeeka

U siječnju 2025., istog tjedna kada je Donald Trump po drugi put inauguriran, Kina je lansirala vlastiti AI chatbot: DeepSeek. Korisnički doživljaj sličan je ChatGPT-u – može odgovarati na pitanja, pisati kod i besplatan je za korištenje.

Ključno je da je razvoj DeepSeeka koštao samo djelić iznosa potrebnog za američke LLM-ove poput ChatGPT-a i Claudea. To je izazvalo šok. Dana 27. siječnja 2025., Nvidia je doživjela najveći jednodnevni gubitak tržišne vrijednosti u povijesti američke burze.

Ključna značajka DeepSeeka bila je da je imao slične mogućnosti kao američki modeli, ali je za treniranje koristio znatno manje čipova. Razlika je i u pristupu: američke tvrtke čuvaju kod, dok kineske češće dijele (open source), što ubrzava razvoj jer drugi mogu nadograđivati postojeće modele.

Zbog toga ishod utrke u AI "mozgovima" više nije jasna – Kina sada može raditi LLM-ove gotovo jednako dobro, ali znatno jeftinije (oko 90% kvalitete za 10% cijene).

SENZACIONALAN NALAZ /

Na dnu jezera otkriveno nevjerojatno blago: Ležalo je na dnu gotovo dva tisućljeća

Kineska prednost u 'ratovima robota'

Kada je riječ o AI "tijelima" – dronovima i robotici – Kina je tradicionalno imala prednost.

Od 2010-ih država snažno ulaže u razvoj robota kroz financiranje i velike subvencije. Danas u Kini radi oko dva milijuna robota – više nego u ostatku svijeta zajedno.

Foto: Freepik

Kina je posebno napredovala u humanoidnim robotima, a postoje i potpuno automatizirane tvornice s tisućama robota koje mogu proizvoditi automobile gotovo bez ljudskog rada.

Razlog je i starenje stanovništva – roboti bi trebali nadomjestiti manjak radne snage. Kina ne razvija robote samo za sebe, već čini oko 90% svjetskog izvoza humanoidnih robota.

O robotskim psima i dronovima

SAD i Kina sada se utrkuju u kombiniranju robota s agentnim AI-jem – i američke tvrtke pokazuju da više nisu samo Kinezi ti koji mogu stvarati uspješne robote. Pobjednik u toj utrci ima priliku kontrolirati tehnologiju koja je i uzbudljiva i zastrašujuća.

Na opasnijoj strani, kombinacija robota i agentnog AI-ja već se vidi u ratnim dronovima. Lani je Ukrajina koristila Gogol-M – veliki dron koji ispušta dva manja napadačka drona koja samostalno pronalaze ciljeve i detoniraju eksplozive, piše BBC.

'EKONOMIJA ŠAPA' /

Ova aviokompanija dopušta psima da budu pored vlasnika u kabini: Evo o čemu se radi

Tko će pobijediti?

''Teško je predvidjeti pobjednika kad ne znamo gdje je cilj'', kaže Greg Slabaugh. “Pobjeda” vjerojatno neće biti jedan trenutak, već dugoročna prednost — tko ima bolju tehnologiju, tko je bolje primjenjuje u gospodarstvu i tko postavlja globalne standarde.

Kao i kod struje i računala, nije presudno tko je prvi, nego tko tehnologiju najbolje iskoristi. SAD želi brzo naprijed bez ograničenja, dok Kina želi snažnu državnu kontrolu.

Jedan model vodi prema pojačanom potrošačkom kapitalizmu, drugi prema sustavu gdje država određuje pravila korištenja.

Kako kaže Mari Sako, vjerojatno će pobijediti onaj tko privuče više korisnika. Ulog je velik — utrka u umjetnoj inteligenciji mogla bi odlučiti tko će dominirati 21. stoljećem.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

JASNA PRAVILA /

Izbjegnite neugodu, kaznu, pa čak i zatvor: 25 stvari koje nikada ne biste smjeli raditi u avionu

POGLEDAJTE VIDEO: Isprobala sam analizu boja koja je osvojila društvene mreže: 'Ovo je pun pogodak'