Znate li kako je nastao Prvi april? Jedna povijesna odluka stvorila je tradiciju šala

Svakog prvog travnja milijuni ljudi diljem svijeta s veseljem smišljaju bezazlene podvale i šale na račun svojih prijatelja, obitelji i kolega. Od lažnih vijesti u medijima do papirnate ribe na leđima, ovaj neslužbeni praznik smijeha postao je globalni fenomen.

No, iako ga slavimo stoljećima, njegovo pravo podrijetlo i dalje je obavijeno velom tajne, a povjesničari se ne mogu složiti oko jedne, konačne priče o njegovom nastanku.

Promjena kalendara kao najpopularnija teorija

Jedna od najčešće spominjanih teorija vraća nas u Francusku u 16. stoljeće. Do tada se u većem dijelu Europe Nova godina slavila krajem ožujka, s vrhuncem proslave oko proljetnog ekvinocija, odnosno prvog travnja.

Sve se promijenilo 1564. godine kada je francuski kralj Karlo IX. Ediktom iz Roussillona službeni početak godine prebacio na prvi siječnja. Tu je odluku kasnije potvrdio i papa Grgur XIII. uvođenjem gregorijanskog kalendara 1582. godine.

Vijesti su se u to doba širile sporo, pa su mnogi ljudi, osobito u ruralnim područjima, ili prekasno saznali za promjenu ili su je jednostavno odbijali prihvatiti.

Oni koji su ustrajali u proslavi Nove godine prvog travnja postali su meta ismijavanja. Suvremenici su ih nazivali "travanjskim budalama", slali im luckaste darove i pozivali ih na nepostojeće zabave. Tako je, prema ovoj teoriji, nastao običaj zbijanja šala na prvi dan travnja.

Foto: Shutterstock

Francuska riba i škotska kukavica

U Francuskoj se osoba koja postane žrtva prvoaprilske šale naziva poisson d’avril, odnosno "travanjska riba". Običaj nalaže da djeca pokušaju prijateljima na leđa neprimjetno zalijepiti papirnatu ribu.

Kada žrtva napokon shvati što se dogodilo, svi uzvikuju "Poisson d’Avril!". Smatra se da se naziv odnosi na mlade, tek izlegle ribe koje je u rano proljeće lako uloviti, baš poput naivnih ljudi. Prvi spomen ovog izraza datira još iz 1508. godine u pjesmi Eloyja D'Amervala.

Slična tradicija postoji i u Škotskoj, gdje se ovaj dan nekada slavio dva dana. Prvi dan zvao se "Huntigowk Day" ili "lov na kukavicu".

Riječ "gowk" na škotskom dijalektu označava kukavicu, ali i budalastu osobu. Podvala se sastojala od slanja žrtve na lažne zadatke, s porukom koja bi je usmjerila na sljedeću osobu i tako unedogled.

Drugi dan, poznat kao "Tailie Day", bio je posvećen šalama koje su uključivale lijepljenje natpisa ili lažnih repova na leđa nesretnika.

Foto: Shutterstock

Tragovi u antici i književnosti

Iako je teorija o kalendaru najpopularnija, neki povjesničari vjeruju da korijeni ovog običaja sežu mnogo dublje u prošlost. U starom Rimu krajem ožujka održavao se festival zvan Hilaria (od latinske riječi za "veselje").

Tijekom slavlja u čast božice Kibele, građani su se maskirali i bez straha od posljedica ismijavali svoje sugrađane, pa čak i vlastodršce.

Slične elemente šale i preokretanja društvenih normi nalazimo i u hinduističkom festivalu Holi te iranskom Sizdah Bedaru, koji se također slave u rano proljeće.

RAZMOTRITE IH /

Ako vam se dogode ove stvari, ne ignorirajte ih! One su znak da vam ljubav kuca na vratima

Jedan od potencijalno najstarijih pisanih tragova pronalazimo kod engleskog pjesnika Geoffreya Chaucera. U njegovim "Canterburyjskim pričama" iz 1392. godine, u priči o pijetlu i lisici spominje se datum "trideset i dva dana nakon početka ožujka", što bi odgovaralo prvom travnju.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

Ipak, mnogi stručnjaci danas vjeruju da se radi o tiskarskoj pogrešci. Prvi nedvosmislen dokaz o postojanju običaja dolazi iz flamanske pjesme iz 1561. godine, u kojoj plemić svog slugu prvog travnja šalje na niz besmislenih, "budalastih" zadataka.